Tunel kroz Biokovo

Tunel kroz Biokovo,hoće li se radovi prekinuti ?

Srijeda, 21.10.2009

 

Građevinski stručnjaci - Troškovi prekida radova na tunelu bili bi veći od njegova završetka

 

 

Poput  groma iz vedra neba odjeknuli su Imotskom krajinom novinarski napisi i neslužbena govorkanja iz Zagreba o mogućem obustavljanju radova na tunelu sveti Ilija kroz Biokovo. Invenstitor projekta Hrvatske autoceste će zasigurno maksimalno kresati zacrtane projekte poput autoceste,mosta Pelješac –kopno,pa se u toj cijeloj priči našao i tunel sveti Ilija. Predizborni govori bivšeg premijera Sanadera po Imotskoj i Vrgoračkoj krajini, posebno su bili  garnirani s tunelom. Čak što više nijedan projekt nije toliko apostrofiran kao taj i ni u snu tada nije dolazilo u pitanje njegov završetak. No otišao Sanader, otišla i obećanja,u međuvremenu došla i kriza i sada su sve realnije opcije odgode radova.


REAKCIJE


Reakcije Imoćana su različite. Dakako da govor srca nadjačava mozak i to je svakako i realnost s obzirom na činjenicu s koliko je oduševljenja kod  Imotskog puka primljen početak proboja tunela.

- To bi bilo ravno katastrofi. Pa to je jedina državna invensticija koja je dana Imotskoj krajini i koja ima realne izglede da se povrati na stotine načina. Ne mogu vjerovati ni sada da će se radovi prekinuti jer Bog zna kada će se opet nastaviti. Ne želim o tome niti razmišljati, riječi su Boženka Dedića bivšeg načelnika općine Zagvozd i jednog od sudionika ekipe koja je osmišljala početak izgradnje tunela.

-Neka novine pišu i neka govore ali ja sam duboko uvjeren i za to imam i pouzdane informacije da će se svi projekti HAC-a, kresati, osim tunela sveti Ilija kroz Biokovo. On ide do kraja, riječi su Ljube Grepe, oca tunela, kako ga nazivaju brojni stanovnici Zabiokovlja.

-Mislim da je realnost trenutačna obustava radova na tunelu. Ako je zaustavljena izgradnja  toliko važne autoceste, zašto bi tunel bio iznimka. Ako smo toliko godina čekali, neće nas vrag odnijeti još  za dvije-tri godine,razmišlja Svetimir Mrkonjić direktor radio postaje Imotski.


-Velika bi šteta bila da se tunel ne završi, ne samo za pučanstvo moje općine već i cijele Imotske krajine ali i Makarskog primorja. Osobno znadem da se mnogi poduzetnici iz Makarskog primorja pripremaju za invensticije s druge strane Biokova i tunel je tu žila kucavica. Šteta, velika šteta ako se radovi obustave , veli načelnik općine Podbablje Tonći Vuksan.


ŠTO KAŽE STRUKA I STANJE NA TERENU


Radnici Hidroelektre-niskogradnje normalno nastavljaju radove u tunelu. Oni su probili svoj dio tunela i stali na 2300-tom metru. Čeka se dolazak Konstruktorovih bušilica s južne strane Biokova kako bi se tunel probio. Oni imaju još oko 330 metara i po svemu sudeći do Božića bi se tunel probio. Sa sjeverne strane već punih 700 metara postavljena je i hidroizolacija i betonska oplata,  tako da je završeno više od 60 posto radova.

-Dok nam invenstitor a to je HAC ne naredi obustavu radova mi radimo zacrtanim tempom. U fazi je oblaganje tunela i mi ćemo sigurno to izvesti do kraja našega dijela tunela. A to o prestanku radova, možemo samo komentirati da sa stanovišta struke, više bi se izgubilo sredstava obustavom radova, nego nastavkom. Ako se sada ostavi ovakav tunel za godinu dana će to biti narodnim rječnikom rečeno ruševina, riječi su stučnjaka sa sjeverne strane tunela, koji su htjeli ostati anonimni, upravo zbog situacije koja je trenutačno u HAC-u.

Objavio: Radio Imotski

19.10.2009.

 

 

20.10.2009.

Dionica Šestanovac_Zagvozd_Ravča.

Hrvatske autoceste u crvenom: Dubrovnik ostaje bez Dalmatine, prekid i na tunelu Sv. Ilija

 

Zaustavlja se gradnja autoceste Zagreb − Dubrovnik kod Vrgorca, te odustaje od dovršetka tunela ‘Sveti Ilija’ nakon što se probiju tunelske cijevi

 

Zbog prezaduženosti, Hrvatske autoceste neće biti u mogućnosti u idućim godinama dizati nove kredite, a kao glavna posljedica takvog stanja bit će zaustavljanje gradnje autoceste Zagreb − Dubrovnik od Vrgorca do Ploča, te odustajanje od dovršetka tunela “Sveti Ilija” kroz Biokovo nakon što se do kraja ove godine probiju tunelske cijevi.

Tu neslužbenu informaciju dobili smo od izvora bliskih vladajućoj koaliciji, a temelje se na četverogodišnjem planu izgradnje i investicija 2009. − 2012. što ga je Povjerenstvu za ceste nedavno uputio HAC.

Naime, Hrvatske autoceste se prema kriterijima EUROSTAT-a, statističkog ureda Europske unije, smiju zaduživati maksimalno do razine dvostrukih godišnjih prihoda te kompanije. Projekcije HAC-a govore da će ove godine ukupni prihodi biti na razini od oko 2,74 milija rde kuna, a kreditne obveze 1,3 milijarde kuna, iduće godine prihodi bi trebali iznositi oko tri milijarde kuna, a obveze 1,4 milijarde kuna, dok bi 2011. ukupni prihodi iznosili 3,2, a obveze 1,4 milijarde kuna.

To znači da bi bilo kakvo veće zaduženje HAC-a “probilo“ zaduženje iznad dvostrukih prihoda kompanije, te su u HAC-u zbog toga predvidjeli drastično smanjivanje investicija do 2012. Tako bi s 3,6 milijardi kuna investicija u ovoj godini, ta stavka u 2010. pala na 1,3 milijarde kuna, u 2011. na 850 milijuna kuna, a u 2011. na samo 400 milijuna kuna.

Kako smo neslužbeno doznali, HAC od Vlade traži da na sebe preuzme dio njegovih kreditnih obveza kako bi se ta tvrtka mogla zadužiti za nove investicije.
Šuker bez odgovora.

 

No Ivan Šuker, ministar financija, rekao nam je kako ne zna za sadržaj novog plana izgradnje HAC-a, te da stoga ne može komentirati ni mogućnost Vladina preuzimanja dijela HAC-ovih kreditnih obveza.

Od većih infrastrukturnih projekata, HAC bi morao odustati i od izgradnje autoceste Zagreb − Sisak, a radovi bi prestali kod Velike Gorice, te bi se odustalo i od izgradnje mosta na Dravi na koridoru 5c, odnosno autocesti Osijek − mađarska granica.

Odustajanje od gradnje autoceste Zagreb − Dubrovnik kod Vrgorca i dovršetka tunela “Sveti Ilija” HAC ne bi trebalo stajati ništa više od plaćanja radova koji će biti izvedeni, jer novi poslovi nisu ugovarani. Međutim, odustajanje od ugovorenih, a neizvedenih radova na autocesti Zagreb − Sisak i mosta na Dravi rezultiralo bi nadoknađivanjem svih troškova koje su izvođači već imali do zaustavljanja radova, te plaćanjem osiguranja i zaštite, odnosno konzerviranja radova.

Postoji i mogućnost da ti izvođači tuže HAC zbog raskida ugovora na ime neostvarene dobiti, no u HAC-u su do sada na takvu mogućnost odgovarali tvrdnjom kako izvođači radova nemaju pravna uporišta za takve tužbe.

Ministar Kalmeta nije htio komentirati zaustavljanje radova i uputio nas je da službeni stav tražimo od HAC-a. Marijo Lovrinčević, član Uprave, potvrdio nam je da HAC ima problema s razinom kreditnih obveza i da bi volio da se pronađe model koji bi omogućio nastavak gradnje.

Katastrofa građevinara

Sada se situacija na tržištu donekle promijenila i HAC ima mogućnost pronalaska kreditora, ali zbog prevelike se zaduženosti, na temelju kriterija Eurostata, više uopće ne smije zaduživati.

Ako država ne uskoči kao investitor ili ne preuzme dio kreditnih obveza HAC-a, smanjivanje investiranja u cestovnu infrastrukturu s četiri milijarde kuna godišnje na 400 milijuna kuna u 2011. imat će katastrofalan utjecaj na građevinsku industriju, što će se jako osjetiti i na smanjenom rastu domaćega gospodarstva.

Kamata 9 posto

Struktura prihoda HAC-a omogućuje toj tvrtki da od naknada za gorivo i koncesija za korištenje objekata na autocestama rješava problem “tekućeg održavanja“, dok su za investicije potrebni krediti.

Prvi veći problemi s nalaženjem novih kredita HAC je imao prije četiri mjeseca, kad nije mogao pronaći financijsku instituciju koja bi mu odobrila zajam, a problem je riješen zaduživanjem kod J. P. Morgana uz kamatu od čak devet posto.

Sunovrat

3,6 - milijardi kuna planirane su investicije u 2009.

1,3 - milijarde kuna iznosit će investicije u 2010.

850 - milijuna kuna bit će u blagajni HAC-a 2011.

 

Objavila :Slobodna Dalmacija

20.10.2009.

  • loading
  • #2

    Mate (Friday, 23 October 2009 05:16)

    Slažem se sa ovima koji kažu da nije isto kad se prekinu
    radovi na tunelu ili drugim građevinskim objektima.Moje je mišljenje
    ako je država u krizi da ne nastavlja sa otvaranjem novih velikih
    radova /iako se kriza ne rješava tako! Ali neću sad o tome/već
    postojeće treba završiti. Kod tunela je složenija stvar zbog moguće
    "korozije" tunelske cijevi. Ponovo dekoroziranje bilo bi izuzetno skupo
    da se tunelska cijev dovede u sadašnje stanje.Kada se ide u realizaciju
    ovakvog proekta njega je potrebno dovesti do kraja. Ukolko se to ne
    dogodi pitanje je dali će ikad biti u funkciji i da li će zbog velikog
    nadsloja tunela biti moguće ući u taj tunel da se dovrši kad bude
    sredstava. Možda za dvadesetak godina bude se bušio novi tunel koji
    će se predpostavljam i završiti.

  • #1

    Ivan (Tuesday, 20 October 2009 11:38)

    Baš dobro ovo sa prekidom radova na tunelu.Dovezemo se sa autom do Rastovca, a onda pješke par kilometara kroz tunel do mora na kupanje.Lipote jedne!

-------------------------------------------------------------------------------

Kako je ovaj graditeljski podhvat opisao Građevinar-list hrvatskih građevinskih inžinjera i tehničara

Tekst možete preuzeti i vidjeti na ovom linku

Adobe Reader /pdf program/ možete preuzeti sa ovog linka